Albert Einstein, slavni fizičar i dobitnik Nobelove nagrade, još je u prošlom stoljeću dalekovidno izjavio: ‘Ništa neće toliko pomoći ljudskom zdravlju niti povećati izglede za opstanak života na Zemlji kao prijelaz na vegetarijansku prehranu.’

Njegova misao aktualna je i danas. Prvi listopada, koji se u cijelome svijetu još od 1977. godine obilježava kao Dan vegetarijanstva, ove godine ima posebno značenje.

Naime, znanstvenici su nedavno iznijeli svoje dosad najozbiljnije upozorenje, da će u idućih 40 godina stanovnici Zemlje morati postati vegetarijanci žele li izbjeći nestašice hrane i vode, kao posljedice enormne potrošnje vode i tla za proizvodnju mesa i drugih namirnica životinjskog podrijetla.

Osim što je održiva, vegetarijanska prehrana temeljena na namirnicama biljnog podrijetla zdrava je i ukusna. Prema zadnjim istraživanjima javnog mijenja, čak 86 posto građana podržava vegetarijanstvo, dok se njih gotovo 30 posto izjasnilo da bi mogli i sami postati vegetarijanci.

Poznati vegetarijanaci:

Tobey Maguire, Joaquin Phoenix, Leona Lewis, Alicia Silverstone, Venus Williams, Prince, Woody Harrelson, Jared Leto, Ellen DeGeneres, Bryan Adams samo su neki od brojnih danas poznatih vegetarijanaca na prehrani isključivo namirnicama biljnog podrijetla, odnosno na veganskoj prehrani. No, vegetarijanska prehrana seže u najdalju ljudsku povijest, a u Europi o prednostima takvog načina prehrane prvi je govorio grčki filozof Pitagora iz 6.st. p. Kr., prakticirajući i šireći nenasilan način života.

Riječ vegetarijanstvo proizlazi iz latinske riječi vegetus, što znači zdrav, svjež i pun života ili homo vegetus, što znači tjelesno i mentalno zdrava osoba. Izvorno značenje riječi ukazuje na uravnotežen filozofski smisao za život, a ne samo prehranu koja se sastoji od voća i povrća.

Prvo vegetarijansko društvo (Vegetarian Society) osnovano je 1847. godine.

Vegetarijanci ne jedu životinje, tj. meso i ribe, mnogi ne jedu ni jaja, dok vegetarijanci vegani ne jedu niti mlijeko i med, odnosno jedu samo namirnice biljnog podrijetla. U Europskom parlamentu 2010. izglasan je amandman koji daje pravnu definiciju i zaštitu izraza ‘vegetarijansko’ i ‘vegansko’.

Time isključuje iz uporabe izraze poput semivegetarijanstva te se jamči da proizvodi koji se deklariraju kao ‘vegetarijanski’ ne uključuju proizvode dobivene od bilo kojih životinja (uključujući ribe), a oni s deklaracijom ‘veganski’ niti bilo kakve namirnice životinjskog podrijetla.

1. listopada je ponedjeljak, što je ujedno dobra prilika građanima da Svjetski dan vegetarijanstva obilježe prelaskom na vegetarijansku prehranu namirnicama biljnog podrijetla ili da barem, za početak, svaki Zeleni ponedjeljak na njihovom jelovniku budu samo jela od namirnica biljnog podrijetla. Vegetarijancima je ovaj dan prilika da naprave i korak više za svoje zdravlje i dobrobit životinja i okoliša te da postanu vegani.

Velikoj popularnosti vegetarijanstva svakako idu u prilog i rezultati istraživanja koji potvrđuju da su vegetarijanci, a još više vegani, u prosjeku zdraviji, vitalniji i dugovječniji.