Virusom HIV-a u svijetu je zaraženo oko 34 milijuna ljudi. U prosjeku se svakih 8 sekundi jedna osoba na Zemlji zarazi ovim virusom. Epidemija je najraširenija u subsaharskoj Africi, a širenje zaraze zadnjih se godina bilježi u istočnoj Europi te središnjoj i istočnoj Aziji. Broj oboljelih smanjuje se u Keniji, Zimbabveu i karipskim zemljama. UN je započeo petogodišnju kampanju pod naslovom »Zaustavite AIDS«, kako bi potaknuo vlade da ispune svoja obećanja u borbi protiv te bolesti.

O virusu:

Virus humane imunodeficijencije, ili skraćeno HIV, uzrokuje slabljenje imunološkog sustava zaraženog čovjeka i time omogućava razvoj specifičnih bolesti i stanja organizma (takvo stanje organizma nazivamo AIDS ili SIDA). Važno je ovdje uočiti uzročno-posljedičnu vezu: virus (HIV) zarazi organizam i uzrokuje slabljenje imunološkog sustava, a oslabljeni imunološki sustav je podložan nastanku bolesti od kojih bi se vjerojatno mogao obraniti da ga prethodno virus HIV-a nije oslabio. Dakle, sam virus ne uzrokuje smrt organizma, već se smrt događa kao posljedica sekundarnih (oportunističkih) bolesti.

Kako se zaražavamo:

Vjerojatni put prijenosa infekcije u 51 posto zaraženih je muški homoseksualni odnos. 34 posto ljudi zaraženo je heteroseksualnim odnosom, uglavnom prilikom puta u inozemstvo, trgovine seksom i učestalog mijenjanja partnera. Oko 7 posto zaraženih inficiralo se dijeljenjem pribora za intravensko korištenje droga čiji je udio među oboljelima već godinama nizak. Svi ostali načini prijenosa, transfuzija krvi, prijenos s majke na dijete, čine manje od 5 posto zaraženih.

O epidemiji:

Broj zaraženih ljudi u svijetu prelazi 34,5 milijuna, a u Hrvatskoj živi oko 700 zaraženih osoba, među kojima i devetero djece. Prema podacima Registra za AIDS, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u proteklih 25 godina u Hrvatskoj je registrirano 921 osoba s HIV infekcijom, od koji je 345 razvilo AIDS, a preminulo je 177 osoba. U našoj se zemlji godišnje (u posljednjih deset godina) prosječno registrira 15 oboljelih od AIDS-a, što Hrvatsku uvrštava u zemlje s niskom razinom učestalosti te bolesti (manje od četiri novozaražena na milijun stanovnika). Za to su, smatraju epidemiolozi, zaslužne intenzivne, kontinuirane i sustavne mjere prevencije i liječenja. U 2010. godini registrirano je 19 novih slučajeva AIDS-a. Trend porasta broja novootkrivenih slučajeva HIV infekcije u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo samo dijelom pripisuju stvarnom širenju zaraze, jer to smatraju i posljedicom traženja inficiranih kroz nekoliko ciljanih epidemioloških istraživanja te uvođenjem dobrovoljnog, besplatnog i anonimnog savjetovanja i testiranja na HIV u deset gradova u Hrvatskoj.

Smrtnost od AIDS-a u svijetu u posljednjih se šest godina smanjila za čak 21 posto, što je najniži prag smrtnosti od ove zarazne bolesti nakon vrhunca dostignutog 2004. godine, izvijestio je ovih dana u svom izvješću UNAIDS (Joint United Nations Programme on HIV/AIDS). U godini koja je označila vrhunac epidemije, HIV-om je bilo zaraženo 40 milijuna ljudi, a od bolesti vezanih uz AIDS umrlo je više od tri milijuna ljudi, od toga više od 500.000 djece. Organizacija Ujedinjenih naroda za HIV ovakav trend smatra posljedicom snažnog širenja primjene antivirusne terapije kod oboljelih, te procjenjuje da je zahvaljujući tome samo prošle godine oko 700.000 ljudi spašeno od sigurne smrti.

Epidemija AIDS-a najraširenija je u subsaharskoj Africi, a cijena liječenja ograničavajući je faktor u primjeni terapije. Danas antiretrovirusne lijekove uzima šest milijuna ljudi, a UN je postavio cilj da ih do 2015. godine treba uzimati 15 milijuna, što ukupno stoji 24 milijarde dolara.