preskoči na sadržaj
Vijesti

2. listopada - Međunarodni dan nenasilja


 

Na rođendan najpoznatijeg „nenasilnika" na svijetu, Mahatma Gandhija, obilježava se od 2007. odlukom Ujedinjenih naroda Međunarodni dan nenasilja. Gandhi je bio prvi čovjek u povijesti koji je proširio princip nenasilja od pojedinca do društvene i političke razine. Njegovo ime sinonim je za životno držanje koje je odlučujuće promijenilo smjer povijesti i koje još i danas ima utjecaja na milijune ljudi.
 

"Sila je oružje slabih; nenasilje je oružje jakih" M.Gandhi


Da bi definirali nenasilje, trebali bi početi s definicijom nasilja. To je, nažalost, prepoznat pojam u današnje vrijeme, koji se i prepoznaje i koristi svakodnevno i među stručnjacima i među laicima. Nasilje se definira kao negativan utjecaj na osnovne ljudske potrebe (ili život) koji se može izbjeći i koji ograničava potencijalnu mogućnost zadovoljenja tih potreba. te potrebe su: opstanak, zdravlje, identitet, sloboda.

Nenasilje bi bilo dakle ono ponašanje kojima se omogućava ili ne sprječava zadovoljavanje potreba - niti osobnih, niti od drugih ljudi. Iako se nenasilje vrlo često poistovjećuje s pasivnošću, to nisu dva ista termina. Nenasilje je aktivan pojam - nenasilje predstavlja aktivnu borbu protiv nasilja, ali ne ugrožavajući nikoga, polazi od pojedinca.

Nenasilje se može provoditi na 3 načina:

  • protestom i uvjeravanjem, kao što su prosvjedi, štrajkovi
  • odbijanjem suradnje i sudjelovanja u nekim aktivnostima
  • nenasilnim aktivnostima kao što su okupacije i blokade

Nenasilno djelovanje je osobna odgovornost svakog pojedinca. Tijekom svakog sukoba pojavljuje se težnja za dominacijom - tko je pobjednik, a tko gubitnik. Sukobi mogu biti opipljivi, a materijalnim ili životnim žrtvama, ali i čisto simbolički, gdje nema fizički povrijeđenih, ali ima emocionalno, moralno ili psihički povrijeđenih.

U svakoj takvoj situaciji važno je naglasiti da svatko sam za sebe odabire odgovor u situaciji sukoba - nitko nas ne može nagovoriti ili natjerati na ništa što mi ne želimo, ukoliko smo spremno podnijeti posljedice tog našeg čina.

Sukladno tome, ono što prvo moramo imati na umu kod sukoba je da sami odabiremo svoje ponašanje, svoj odgovor na sukob. Druga stavka o kojoj moramo razmisliti (pretpostaviti unaprijed) je koje su posljedice mojih postupaka. Ukoliko odbijem nešto učiniti, koje su posljedice. Ukoliko pokažem otpor, koje su posljedice. Promislivši o posljedicama, odlučujem o djelovanju, s jasnom svijesti o posljedicama i o tome da sam ih voljan podnijeti.


Na svakodnevnoj razini, boriti se za svoje mišljenje i svoj stav, isto može biti primjer nenasilne akcije. Znamo ponekad da će se netko naljutiti, možda uvrijediti, da ćemo ostati bez neke povlastice ili nagrade, ukoliko nešto učinimo ili kažemo, i (ponekad) smo spremni to podnijeti. Jer je to naša (nenasilna) odluka.

Nenasilje je, dakle, osobna odluka koju donosimo svjesni posljedica svoje odluke. I svatko ju donosi za sebe, bez obzira ili baš usprkos ljudima oko sebe.

Povodom ovogodišnjeg Međunarodnog dana nenasilja želimo Vam što više nenasilnih odluka i što više nenasilnih životnih situacija!



Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju
objavio: Martina Milčić   datum: 2. 10. 2012.


Kalendar
« Ožujak 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
26 27 28 29 1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31
1 2 3 4 5 6 7
Prikazani događaji


Oglasna ploča

Anketa
5. lipnja obilježava se:






Arhiva dokumenata

Tražilica

Korisni linkovi

Sodoku




preskoči na navigaciju